Savez radio-amatera Srbije

Radio klub "Banjica" YU1BBV

Dobrodošli na zvaničnu web prezentaciju Zbora Saveza radio-amatera Srbije                                           OČEKUJEMO VAS NA ZBORU !!!                                           Izvršni organizator: Radio klub "Banjica" YU1BBV - Beograd

 

Sponzori

GO Voždovac

Gradska opština Voždovac

Javno preduzeće

"Emisiona tehnika i veze"

JP "Emisiona tehnika i veze"

"Aluxom" d.o.o.

 "Aluxom" d.o.o.


Vreme u Beogradu

Opširnija vremenska prognoza za BEOGRAD

PLANINA AVALA

Planina Avala

Avala je niska planina, 16,5 km južno od Beograda. Visoka je 511m i uzdiže se oko 200m iznad okolnog talasastog terena. Mineral avalit dobio je ime po Avali na kojoj je pronađen.

Krajem 2007. godine Skupština grada Beograda je  proglasila Avalu zaštićenim prirodnim dobrom sa ukupnom površinom od 489 hektara.

Još je knez Miloš 1859. godine doneo odluku da se Avala zagradi i zaštiti, a 1936. godine je proglašena nacionalnim parkom. Prezidijum Narodne Skupštine 1946. godine donosi odluku da bude proglašena dobrom od opšteg značaja. Jedno je od omiljenih izletišta Beograđana.

 

Turistička mapa Avale

Turistička mapa Avale

SPOMENIK NEZNANOM JUNAKU NA AVALI

Posle Prvog svetskog rata, lokalno stanovništvo pronašlo je veći broj grobova srpskih vojnika poginulih u ratu, među njima i grob jednog neznanog srpskog vojnika. Narod okolnih sela je tom vojniku 1922. podigao skromni spomenik.

Kasnije je Državni odbor za podizanje spomenika Neznanom junaku odlučio da mu se na vrhu Avale podigne reprezentativniji spomenik. Projekt za spomenik izradio je vajar Ivan Meštrović, u obliku mauzoleja sa karijatidama koje predstavljaju žene u narodnim nošnjama iz svih jugoslovenskih krajeva.

 

Spomenik Neznanom junaku na Avali

Spomenik Neznanom junaku

Spomenik je građen od 1934. do 1938. godine. Za potrebe građenja ovog spomenika 1934. godine dinamitom su razrušeni ostaci srednjevekovnog grada Žrnova. Srbi su ga zvali Žrnov, a Turci su mu dali ime Avala (arapski pregrada ili prepreka). Ne zna se kada je prvi put sazidan, mada mu je okolina bila naseljena još u preistorijsko doba. Grad je štitio okolne rudnike žive i cinobarita i, u obližnjem Ripnju, rudnik srebra.

 

Grad Žrnov

Grad Žrnov

Pogledajte 360° VIRTUALNI PRIKAZ SPOMENIKA NEZNANOM JUNAKU.

AVALSKI TORANJ

Avalski televizijski toranj je toranj na planini Avali, pored Beograda.

Prvobitno pušten u rad 1965, srušen je 29. aprila 1999. godine avionskom bombom tokom NATO agresije na SRJ 37-og dana bombardovanja. Nakon obnove u trajanju od tri godine, Avalski toranj je otvoren u prisustvu državnog vrha Republike Srbije 21. aprila 2010.

Novi Avalski toranj

Avalski toranj bio je projektovan od 1959-1960. godine, a izveden od 1961. do 1964. godine, a potom pušten u rad 1965. godine. Bio je visok 202,87 metara. Jedan od najlepših TV predajnika u Evropi i svetu proradio je, posle petogodišnje izgradnje. Remek-delo arhitekture, jedini toranj na svetu koji je za presek imao jednakostranični trougao koji je simbolisao srpski tronožac za sedenje, projektovali su arhitekti Uglješa Bogunović i Slobodan Janjić. Stotinak građevinara radilo je neprestano ugradivši više od 4.000 tona armiranog betona. Vrhunac posla bila je postavka 60 metara visoke antene, teške oko 25t. Na gondoli se nekada nalazio restoran na 118 m, ali je zatvoren od 1970. godine.

Naizgled „mršav“, na tri noge, koje su se oslanjale na temeljne blokove ukopane 1,4 metra u stenu, toranj je odolevao zubu vremena i naletima košave „šetajući“ u prečniku i od jednog metra.

Avalski toranj - poema

Poema o Avalskom tornju

Do rušenja Svetskog trgovinskog centara 11. septembra 2001. godine Avalski toranj je bio najviši srušeni objekat na svetu. Avalski toranj je bio jedan od zaštitnih znakova Beograda. Putnici koji bi drumom prilazili Beogradu znali bi da su nadomak grada kada bi ugledali Avalski toranj. Međutim, i pored emotivnih razloga za obnovu Avalskog tornja, mnogi smatraju da je njegov značaj u telekomunikacionom smislu veoma diskutabilan. Takođe, ni u vreme kada je postojao, on nije bio adekvatno iskorišćen u turističkom smislu. Osnovano je i Društvo za obnovu Avalskog tornja koje učestvuje u prikupljanju sredstava za obnovu.

Obnovljeni toranj završen 23. oktobra 2009. Toranj ima dva lifta i restoran na 119. metru odnosno vidikovac na 122-om metru visine. Ukupna visina tornja je 204,57 metara.

Ovaj simbol grada mora u budućnosti biti više iskorišćen, pogotovo u turističkom smislu. Jedan od predloga su obnova avalskog puta i postavljanje turističke signalizacije, zatim promocija, izrada simboličnih replika tornja, po ugledu na Ajfelov toranj u Parizu koji je dosta manji od obnovljenog Avalskog tornja.

Građani i posetioci Beograda bi trebalo da posete ovaj simbol grada sa koga se pruža fantastičan pogled na okolinu Beograda.

Pogledajte 360° VIRTUALNI PRIKAZ AVALSKOG TORNJA.

Korisne informacije:

  • Radno vreme je radnim danima od 10 do 16.30 časova i vikendom od 10 do 18 sati.
  • Ponedeljkom ne radi.
  • Maksimalan broj osoba na vidikovcu je 16, a vreme zadržavanja je 15 minuta.
Turistički vodič Planine Avala možete preuzeti u PDF formatu.

 Na vrh strane

 

© Copyright 2012 - RK "Banjica"

 [email protected]