|
Jesu li antene s cetiri
elementa malene? |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Nakon zadovoljavanja potrebe da napravim
jednu zaista veliku antenu za više opsege, javila su se i druga
razmišljanja. Tokom izrade i podizanja antene na stup mnogo sam
i naucio, posebno o mehanickoj stabilnosti i cvrstini antene. I shvatio
da nije sve u velicini, kako bi to rekli "tehnicari"...
Velika, tj. duga, antena postavlja pred graditelje i sloen zadatak u momentu njenog podizanja na radnu visinu, posebno kad pri ruci nisu ona zgodna vozila s dugim ljestvama koja to pitanje rješavaju elegantno i lako. Kad antenu sa zemlje treba iskljucivo rukama i konopcima podignuti na stup, stvari se mijenjaju. A manevrirati s antenom dugom preko deset metara na vrhu stupa na momente postaje i opasna rabota. Za kompletiranje antenskog sustava u ovogodišnjem
IOTA natjecanju s Braca, bilo je potrebno sagraditi umjereno dugu i
jednako toliko sloenu antenu za 20-metarski opseg. Pojacanje: 8.50dBi Smisao postavljenih ciljeva je bio da antena bude barem za 2 dB bolja u odnosu na vec korištenu dvoelementnu moxon antenu, da ima pristojan odnos naprijed-natrag i jednostavno direktno napajanje 50-omskim koaksijalnim kabelom. Kako se vidi iz dijagrama na slikama 1 i 2, ti su ciljevi i ostvareni. U praksi je antena dala ocekivane rezultate i ono što je takoder bitno: swr je unutar opsega bio manji od 1:1.2, tocno kako je program i predvidio. Izmjere elemenata i njihovi razmaci prikazani su u tablici 1. Buduci da je duina komada cijevi promjera 25 mm bila uvjetovana postojecom cijevi koju sam imao kod kuce (štednja...), u tablici 2 nudim izmjere koje omogucavaju ekonomicno raspolaganje postojecim dimenzijama cijevi koje se daju nabaviti uz nepromijenjena elektricna svojstva antene. Pri tome bi se elementi vjerojatno i manje svijali prema zemlji. Napominjem da se sve izmjere za elemente u tablicama 1, 2 i 3 odnose na polovicu elementa. Svaki je element nacinjen od aluminijskih cijevi koje ulaze jedna u drugu, s tim da se najšira nalazi u sredini elementa. Kraj svake cijevi, osim najue, pilom za metal je prorezan po duini (širina reza oko 4 mm). Spoj cijevi razlicitih promjera stegnut je obujmicom za cijevi (obzirom na kakvocu dostupnih obujmica moe i s dvije). Da ljeto ne bude predugo i dosadno, pobrinula se ekipa mog kluba koja je za rad u istom natjecanju trebala slicnu antenu, ali za 15-metarski opseg. I da ne duljim puno, njene su izmjere prikazane u tablici 3, a u praksi se ponašala jednako dobro kao i inacica za 14 MHz. Kao poseban kompliment citirao bih Vlatka, 9A9R, koji je rekao da je to bila skoro jedina antena koja je na lokaciji 9A0R proradila otprve. A bilo ih je i zvucnijih imena od moga... Buduci da se radi o antenama koje su u punoj velicini
preduge za prijevoz, posebno na krovu osobnog automobila, nosac sam
izradio iz dva dijela i pri tome kod antene za 21 MHz napravio grešku.
Napamet sam odredio mjesto na nosacu na kojem se uz pomoc aluminjske
ploce i obujmica spaja na stup. Plocu sam izradio od aluminjskog lima
debljine 5 mm koji je izgledao cvrst, ali nije bio pa se poceo savijati
pod opterecenjem. Mislim da debljina ploce ne bi smjela biti ispod 8 mm, a moe i 10 mm. Da ne bude malo... A moe i eljezni lim od 5 mm uz odgovarajucu zaštitu od hrdanja. Prije podizanja treba provjeriti gdje je teište antene, a antenu se moe dodatno mehanicki optimizirati uz pomoc programa YAGISTRESS koji mi nije bio dostupan (a lako moguce da bi sve bilo isto i da jest...). Buduci da su elementi izolirani od nosaca, za cijev od 20 mm promjera prikladna je OKITEN cijev vanjskog promjera 25 mm (unutrašnji 21 mm). Kako se na 20 m u sredini elementa koristi cijev od 25 mm, u prodavaonici gradevinskog materijala pronašao sam nekakvu narancastu plasticnu cijev u koju se uvlaci nešto znano kao "pašaice" (?). Vanjski joj je promjer 32 mm, a unutrašnji 25. To se ne moe navuci na cijev od 25 mm pa je treba po duini prepiliti pilom za metal. Rez se pri navlacenju na cijev raširi, ali plasticna cijev i dalje cvrsto stoji na elementu i obavlja svoju ulogu. Za nosace elemenata upotrijebio sam plocice od aluminjskog lima izmjera 100x100 mm, a debljine 5 mm. Pokazalo se da nema antene do one koju sam izradiš. Cijena se i dalje krece izmedu 600 i 800 kuna po anteni, pri cemu otprilike polovica otpada na cijevi , a polovica na obujmice. U radu na opsegu omogucavaju konkurentan signal i rješavaju mnoge guve bez suvišnog cekanja. Najvanije od svega - prilagodenje na 50-omski kabel je odlicno, ali ne smije se zaboraviti i balun od nekoliko zavoja koaksijalnog kabela. Na 14 MHz smotao sam 3m kabela RG213 u 8 zavoja, a na 21 MHz 2.5 m istog kabela u 6 zavoja. Svi mehanicki detalji isti su ili slicni kao i kod 5-to elementne antene za 21MHz ili troelementne DK7ZB antene, kao i napajanje. Obje antene su opisane u casopisu "Radio HRS". Postaje 9A0R i 9A4W kojima su posluile opisane antene osvojile su prva mjesta u svojim kategorijama IOTA natjecanja 2004 godine. A sad je red na vama... Tablica 1 - Izmijene antene za 14MHz
Tablica 2 - Prijedlog izmjera za 14 MHz
Sve izmjere su u (mm). Tablica 3 - izmjere antene za 21 MHz
Sve izmjere se odnose na polovicu elementa!
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|